Skup su pozdravili i predsednik Skupštine AP Vojvodine Ištvan Pastor i potpredsednik Pokrajinske vlade Miroslav Vasin, koji su primili i povelje i plakete u ime institucija koje predstavljaju.
Čestitajući veliki jubilej Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode kao predstavnik osnivača ove institucije, predsednik Skupštine AP Vojvodine Ištvan Pastor odao je priznanje svim zaposlenima, kao i onima koji su tokom 50 godina postojanja Zavoda doprineli velikom uspehu.

„Za čoveka pola veka predstavlja prag starosti, za prirodu to je tek jedan trenutak, dok za instituciju to za respektovanje, jer je dužina nečijeg postojanja jedno od merila privrženosti i ozbiljnosti u poslovanju“, rekao je Pastor.
On je istakao da baviti se zaštitom prirode znači biti, na neki način, u žiži sukoba, jer je s jedne strane neophodno očuvati blago i bogatstvo koje nam je priroda ostavila, kao i obnoviti ono što je uništeno, a sa druge strane obezbediti dalji razvoj i napredak, pri čemu se uloga Zavoda često doživljavala kao kočnica napretka i inovacija.
„Tu je uloga Zavoda balansna, bilo je neophodno naći pravu meru između ove dve strane. Međutim, kredibilitet ovog Zavoda se, siguran sam, temelji i na dugogodišnjoj tradiciji i iskustvu u ovoj oblasti koje je postojalo i pre pedeset godina“, poručio je predsednik pokrajinskog parlamenta.


Pridružujući se čestitkama, potpredsednik Pokrajinske vlade Miroslav Vasin je izjavio da je to izuzetno značajan jubilej i zbog činjenice da je od osnivanja Zavoda započeta planska borba za očuvanje i unapređenje životne sredine u Vojvodini.
„Kroz svoj istorijat, imao je nekoliko faza koje su se ticale osnivačkih prava, međutim, osnovnu misiju nikada nije napuštao i kao takav bio je značajni deo sistema očuvanja životne sredine na teritoriji cele Republike Srbije“, naglasio je Vasin.
Vasin je podvukao da je Zavod imao uspešnu ulogu kako da u urbanističke i razvoje planove u Vojvodini uklopi zaštitu životne sredine kao važan segment. U sve razvojne planove Vojvodine implementirani su svi osnovni pravci očuvanja životne sredine, što nije bilo lako postići. „Nije lako uklopiti da planovi razvoja neke lokalne zajednice, koji teže, na primer, da se izgradi fabrika ili neki infrastrukturni objekat, koji ponekad ugrožavaju životnu sredinu, budu kompatibilni sa očuvanjem resursa prirode koje imamo u Vojvodini“, rekao je Vasin.
Miroslav Vasin se osvrnuo i na ulogu Zavoda za zaštitu prirode u procesu pridruživanja Srbije Evropskoj uniji.
„U procesu pridruživanja EU, zaštita životne sredine predstavlja jedan od najsloženijih procesa, jer je to oblast u kojoj moramo da napravimo najviše novih koraka kako bi dostigli evropske standarde. Ovaj jubilej predstavlja i podstrek za buduća vremena, gde Zavod ima značajnu ulogu u evropskim procesima. Vojvodina prednjači i u ovoj oblasti u odnosu na druge delove Srbije. Vojvođanska iskustva su uključena u pregovore koji se tiču poglavlja o životnoj sredini. Pokrajinski sekretar prof. dr Slobodan Puzović je, naime, član delegacije Srbije koja vodi pregovore i to je posredno priznanje i Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode,“ naglasio je potpredsednik Pokrajinske vlade.

Na svečanoj akademiji prisutnima se obratio i pokrajinski sekretar za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine dr Slobodan Puzović i predsednica Upravnog odbora Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode prof. dr Milica Matavulj.
Pokrajinski sekretar za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine dr Slobodan Puzović je naveo da je uloga Zavoda i svih koji se bave očuvanjem prirode od suštinskog značaja za svako društvo.
„Ako nemamo kvalitet vode, vazduha, zemljišta, biote na odgovarajućem nivou, nisam siguran da će našim građanima biti dobro. Znači, održivost u razvoju je imperativ, a ta održivost se, pre svega, postiže time što ekonomski razvoj, nove investicije, nova radna mesta, socijalno zbrinjavanje, pogotovu ugroženih grupa stanovništva, mora da ide korak uz korak sa očuvanjem životne sredine i zaštitom prirode, jer samo tako imamo srećne i zadovoljne ljude. I takvo društvo ima perspektivu razvoj“, rekao je Puzović i naglasio da je upravo tu misiju Zavod uspešno radio 50 godina i naveo činjenice koje to potkrepljuju.
„Na preko šest odsto teritorije Vojvodine uspostavljena su zaštićena prirodna dobra i određeni su upravljači i režimi zaštite. Zavod je napravio lavovski korak napred u odnosu na evropske standarde, time što je od 2010. godine, kada je ponovo postao pokrajinska ustanova, uspeo da identifikuje preko 600 lokaliteta i područja u Vojvodini, da ih precizno georeferencira i stavi u svoju bazu, tako da je time još osam procenata Vojvodine identifikovano kao posebno vredna prirodna područja koja treba čuvati na pokrajinskom, nacionalnom i međunarodnom nivou. I takođe je uradio više desetina studija za zaštitu nekih područja. Tako da sada imamo identifikovano preko 16 procenata teritorije Vojvodine kao posebno vredna prirodna područja, gde je Zavod, kao stručna kuća, uradio svu dokumentacionu osnovu i to preveo u odgovarajuće baze podataka, dostupne svim korisnicima, pa i privrednim subjektima i lokalnim samoupravama. To je nasleđe koje Zavod nudi za ovaj jubilej i to je garant da će i u narednom periodu Zavod uspeti na tom putu traženja kompromisa između pojedinih sektorskih politika“, rekao je dr Puzović.

Direktorka Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode dr Biljana Panjković održala je prezentaciju 50 godina rada Zavoda.
„Zavod je osnovan 1. februara 1966. godine u nameri da se brine o zaštiti i očuvanju prirode u Vojvodini i vodi brigu o prirodnjačkim zbirkama. Danas, pod zaštitom preko zaštićenih područja i ekološkom mrežom, držimo 16,2 procenta teritorije Vojvodine. To je veoma dobar procenat, s obzirom da u Vojvodini, od onog što može da se čuva, Zavod „drži“ čak 94 odsto“, izjavila je direktorka Zavoda za zaštitu prirode.
Na svečanoj akademiji, pored povelja sa plaketama, dodeljene su i jubilarne nagrade zaposlenima u Zavodu.


ENERGETSKA EFIKASNOST

  • Edukacija elektromontera u NORCEV-u
  • Energetska efikasnost kao strategija za budućnost
  • Štedljive sijalice
  • Pametne zgrade
  • Priroda u službi zdravlja - SB “Termal” u Vrdniku
  • Stop krađi električne energije
Ubrzani razvoj novih tehnologija danas nalaže neophodnost stalne edukacije i pravovremene informisanosti zaposlenih u svakoj odgovornoj kompaniji.

Mogućnost permanentnog obrazovanja omogućava se formiranjem obrazovnih centara a jedan od takvih je Nastavno obrazovno rekreativni centar Elektrovojvodine - skraćeno NORCEV.

Opširnije
Energetska efikasnost podrazumeva niz mera koje se preduzimaju u cilju smanjenja potrošnje energije, a koje pri tome ne narušavaju uslove života i rada.
Rezultat povećane efikasnosti prilikom upotrebe energije su značajne uštede u finansijskom smislu, ali i kvalitetnija životna i radna sredina.
Istim principima vodi se i Privredno društvo “Elektrovojvodina”.

Opširnije
Sve uređene države sveta već su različitim merama regulisale upotrebu štedljivih sijalica, tako da su one obavezne u svim javnim zgradama. Za njihovu kupovinu daju se značajne poreske olakšice, dok postoje države poput Australije koje su potpuno zabranile prodaju klasičnih sijalica.
Opširnije

Prihvatanje činjenice da smo ovu planetu dobili samo na korišćenje od naših predaka, a pozajmljujemo je od naših potomaka, svrstava nas u grupu onih koji teže da budu deo rešenja, a ne deo problema. Energetska kriza, odnosno potreba za štednjom energije, rezultirala je izuzetno značajnim napretkom tehničkih rešenja.

Opširnije
Čovek je deo prirode i  neraskidivo je povezan sa njom. Za zdravlje svakog čoveka i i njegovu psihičku i fizičku ravnotežu neophodan je što duži boravak u prirodi, ali i korišćenje njenih resursa. Banjska lečilišta predstavljaju mesta gde se uz pomoć prirode pomaže isceljenje svakog bolesnog organizma a turistima pruža mogućnost opuštanja i razonode u prijatnom i zdravom okruženju.


Opširnije
Krаđa električne energije predstavlja vаžаn tehnički, ekonomski, prаvni problem i direktno ugrožаvа isporuku ovog vida energije. Samim tim, borbа protiv krаđe električne energije jeste zаdаtаk od opšteg društvenog znаčаjа. Ova negativna pojava koja je u usponu, prisutna je i u razvijenim zemljama gde se prosek gubitaka do 7% smatra ekonomski održivim. Kod nas, situacija je ozbiljnija.

Opširnije