Ovo se desilo najranije otkako se vrše merenja, javlja ova međunarodna istraživačka organizacija koja je prva uvela metodu izračunavanja ekološkog duga. U izveštaju se takođe naglašava da na globalnom nivou troškovi prekomerne ekološke potrošnje postaju sve vidljiviji širom sveta, u obliku nestajanja šuma, suša, oskudice vode, erozije tla, gubitka biološke raznovrsnosti i nakupljanja ugljen-dioksida u atmosferi.
Već je poznato da je ljudska potrošnja prvi put počela da premašuje kapacitete planete početkom ʼ70-ih godina prošlog veka i od tada „dan prekoračenja" svake godine nastupa sve ranije, zbog rasta populacije i sve većih apetita čovečanstva.
Prema najnovijim podacima, Srbija troši resurse 1,82 planete. Njen ekološki otisak čine ugljen-dioksid (1,76 gha), obradive površine (0,75 gha), šumski proizvodi (0,48 gha), ribarstvo (0,03 gha), naseljena područja (0,06 gha) i pašnjaci (0,02 gha). Biokapacitet po stanovniku iznosi 1,58 gha, a ekološki otisak je 3,1 gha.