Specijalni rezervat prirode Obedska bara  čini prostrano močvarno-šumsko područje uz reku Savu u južnom Sremu. Prostire se na teritorijama opština Ruma i Pećinci  i predstavlja napušteno korito reke Save koje je zbog svog potkovičastog oblika i dobilo naziv „Potkovica“.  Pre oko 2000 godina, reka Sava je napustila ovaj lučni meandar i potekla južnijom deonicom toka kojom približno i danas teče. Na taj način nastao je ovaj autentični splet mrtvaja, bara, okana, močvarne vegetacije, vlažnih livada i šuma, sa izuzetno bogatim biodiverzitetom.

 

Zbog svojih izuzetnih prirodnih vrednosti, Obedska bara se nalazi na listi vlažnih područja Ramsarske konvencije od 1977. godine kao prvo takvo područje u našoj zemlji, a proglašena je 1989. godine i za međunarodno značajno stanište ptica tj. IBA područje. Upravo najveću vrednost Obedske bare čini izuzetno bogatstvo faune ptica. Ovde se može naći 226 vrsta, poput eja močvarica, zeba, crvendaća, šumskih sova, detlića... U šumama hrasta lužnjaka evidentirana su i 4 gnezda orla belorepana koja su pod stalnim monitoringom strogo zaštićenih vrsta.

obedska bara

Ivana Lozjanin, samostalni referent za zaštićena područja i životnu sredinu JP “Vojvodina šume”priča o ovom ornitološkom raju:

U zlatno doba Obedske bare, gde je ona bila prepoznata kao ornitološki rezervat, sredinom 19. veka, postoje fantastični zapisi iz tog perioda da je 1835. godine  prvo ornitološko prebrojavanje ptica na svetu izvršeno na Obedskoj bari, gde je Fridrih Nauman, kao osnivač naučne ornitologije izvršio to prebrojavanje. Ti podaci govore da je u koloniji ptica bilo 15 000 parova a da se u delu Obedske bare zvanom Potkovica  gnezdilo 75 000 parova ptica i to uglavnom skoncentrisano u 11 vrsta čaplji i vranaca.

Osim ptica u Obedskoj bari zastupljene su i mnoge druge životinjske vrste. Među sisarima je poznato 50 vrsta čiji su značajni predstavnici  šakal, divlja mačka, kuna zlatica, vidra, šumska i poljska rovčica, krtica, itd. Ovde se može naći 13 vrsta vodozemaca, 11 vrsta gmizavaca i 200 vrsta zooplanktona.

obedska bara3

U ovom rezervatu dom su pronašle stotine biljnih vrsta. Među najznačajnijim  su testerica, beli i žuti lokvanj,  barska paprat, močvarna orhideja, iđirot, barski petolist, banatski različak, dok šume pokrivaju čak 70% teritorije Specijalnog rezervata prirode Obedska bara.

U prvom stepenu zaštite ovog rezervata nalazi se prastara šuma hrasta lužnjaka – Debela gora. Već duže od sto godina, u ovoj šumi su zabranjene sve aktivnosti osim edukacije i naučno-istraživačkih radova.

Šuma u kojoj se nalazimo zove  se šuma Debela gora. Imamo dve staze koje su koncipirane tako da prolaze pored interesantnih šumskih stabala, detalja koje posetioci mogu videti i namenjeni su uglavnom deci školskog uzrasta, dužine kilometar i po, po kojoj oni mogu da šetaju i upoznaju floru i faunu ove šume. Osim interesantnih vrsta koje se ovde upoznaju, nedavno je započeta jedna nova vrsta turističkog proizvoda a to je tzv. šumska welness šetnja, ili šumsko kupatilo, koncipirano na meditaciji u šumi, odmoru, relaksu od stresa. Pored toga i na merljive parametre, kao što su zdravstveni parametri pritiska, šećera, holesterola, uočeni su pozitivni uticaji šume- naglašava Ivana Lozjanin.

 

Usled uspostavljanja biološke ravnoteže, ovde dolazi do sukcesije određenih biljnih vrsta a rezervat postaje izložen procesima eutrofizacije: povećavanjem biološke produkcije živog sveta, zarastaju bare a vodena staništa se gube. Upravljač ovog prirodnog dobra „Vojvodina šume“ redovno sprovodi aktivne mere zaštite.

U ovom rezervatu stočarstvo ima dugu tradiciju. Radi trajnog očuvanja revitalizovanih površina uspostavlja se ispaša stoke, čime se čini značajan korak ka usaglašavanju interesa zaštite prirode i lokalne zajednice.

Obedska bara ima veoma povoljan geografski položaj. Blizina auto-puta čini ovo prirodno dobro lako dostupnim posetiocima iz udaljenijih  gradova. Pored uživanja u prirodi, posetiocima se nude raznovrsni sadržaji u koji spada i vožnja katamaranom.

obedska bara4

Intezivno se razvija eko-turizam i tkz. etno-turizam, na području Obedske bare. Pored starog hotela izgrađen je Info centar za posetioce, park za odmor i rekreaciju. U rezervatu su izgrađene kule za posmatranje ptica, 9 kula koje su raspoređene na najinteresantnijim lokacijama. Zatim čamci na vesla, rekreativni ribolov, vožnje bicikala, bird watching, sve su to aktivnosti u prirodi koje mogu ljudima da donesu jedan lep i prijatan dan, koji mogu da provedu na Obedskoj bari-kaže Ivana.

Ovaj prostor je bogat kulturno istorijskim spomenicima, koji predstavljaju pravu turističku vrednost. Oni svedoče o kulturi i životu naroda ovog kraja, a datiraju iz različitih vremenskih perioda.

Posebno treba istaći da se u rezervatu nalaze ostaci srednjovekovnog grada Kupinika. Što se tiče verskih objekata treba pomenuti Crkvu Svetog Luke, zatim Crkvu majke Angeline koja se nalazi na lokalitetu manastira Obed koji je takođe iz 15.veka. Ono što je interesantno iz etno-turizma jeste turistički kompleks Etno-kuća u Kupinovu, gde se nalazi Turistička organizacija Opštine Pećinci - naglašava Ivana Lozjanin.

Mnogo je ljudi boravilo na Obedskoj bari i utkalo deo svog života u njenu istoriju. Ovde su boravili kraljevi, grofovi ali i obični ljudi, pustolovi, istraživači i ljubitelji prirode, uživajući u čarima Obedske bare. Bilo da ste krenuli u šetnju, vožnju, ribolov ili posmatranje ptica, sigurno je da ćete u Specijalnom rezervatu prirode Obedska bara provesti nezaboravan dan uživajući u lepotama ovog jedinstvenog prirodnog dobra.

 

Promotivni film na engleskom jeziku:

 

 

logo ministarstva maliMinistarstvo zaštite životne sredine

Video prilog o Specijalnom rezervatu prirode Obedska bara, realizovalo je Udruženje EKO-GEA kao deo projekta “Bogatstvo biodiverziteta zaštićenih područja Srbije”,  uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine. Mišljenja i stavovi izraženi u ovom prilogu isključivo su odgovornost autora i njegovih saradnika i ne predstavljaju nužno zvaničan stav Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije

ENERGETSKA EFIKASNOST

  • Energetska efikasnost kao strategija za budućnost
  • Štedljive sijalice
  • Priroda u službi zdravlja - SB “Termal” u Vrdniku
  • Stop krađi električne energije
  • Edukacija elektromontera u NORCEV-u
  • Pametne zgrade
Energetska efikasnost podrazumeva niz mera koje se preduzimaju u cilju smanjenja potrošnje energije, a koje pri tome ne narušavaju uslove života i rada.
Rezultat povećane efikasnosti prilikom upotrebe energije su značajne uštede u finansijskom smislu, ali i kvalitetnija životna i radna sredina.
Istim principima vodi se i Privredno društvo “Elektrovojvodina”.

Opširnije
Sve uređene države sveta već su različitim merama regulisale upotrebu štedljivih sijalica, tako da su one obavezne u svim javnim zgradama. Za njihovu kupovinu daju se značajne poreske olakšice, dok postoje države poput Australije koje su potpuno zabranile prodaju klasičnih sijalica.
Opširnije
Čovek je deo prirode i  neraskidivo je povezan sa njom. Za zdravlje svakog čoveka i i njegovu psihičku i fizičku ravnotežu neophodan je što duži boravak u prirodi, ali i korišćenje njenih resursa. Banjska lečilišta predstavljaju mesta gde se uz pomoć prirode pomaže isceljenje svakog bolesnog organizma a turistima pruža mogućnost opuštanja i razonode u prijatnom i zdravom okruženju.


Opširnije
Krаđa električne energije predstavlja vаžаn tehnički, ekonomski, prаvni problem i direktno ugrožаvа isporuku ovog vida energije. Samim tim, borbа protiv krаđe električne energije jeste zаdаtаk od opšteg društvenog znаčаjа. Ova negativna pojava koja je u usponu, prisutna je i u razvijenim zemljama gde se prosek gubitaka do 7% smatra ekonomski održivim. Kod nas, situacija je ozbiljnija.

Opširnije
Ubrzani razvoj novih tehnologija danas nalaže neophodnost stalne edukacije i pravovremene informisanosti zaposlenih u svakoj odgovornoj kompaniji.

Mogućnost permanentnog obrazovanja omogućava se formiranjem obrazovnih centara a jedan od takvih je Nastavno obrazovno rekreativni centar Elektrovojvodine - skraćeno NORCEV.

Opširnije

Prihvatanje činjenice da smo ovu planetu dobili samo na korišćenje od naših predaka, a pozajmljujemo je od naših potomaka, svrstava nas u grupu onih koji teže da budu deo rešenja, a ne deo problema. Energetska kriza, odnosno potreba za štednjom energije, rezultirala je izuzetno značajnim napretkom tehničkih rešenja.

Opširnije